Nametnici, insketi na bilju, Gamad napada

Tripsi - nametnici povrća i cvijeća
tripsi

Resičari ili tripsi su vrlo sitni i pokretljivi nametnici s usnim ustrojem za bodenje i sisanje biljnih sokova. Proteklih godina, a naročito ove sezone ponovno bilježimo prekomjernu brojnost nekoliko vrsta resičara:

  1. duhanovog tripsa na luku i kupusu
  2. kalifornijskog tripsa na salatnim krastavcima , paprici tipa babura i krizantemama i
  3. trips gladiole na gladiolama!

Porast trgovine biljkama i organima za reprodukciju, te svježim povrćem, voćem i cvijećem, uzgoj stranih (uvezenih) vrlo osjetljivih kultivara (hibrida) uz vrlo povoljne klimatske uvjete tijekom ljetnih mjeseci za umnažanje štetočinja, pogoduju sve većim štetama od nabrojenih vrsta resičara na nezaštićenim i osjetljivim biljkama.

Duhanov trips (Thrips tabaci) se na području naše zemlje smatra važnijim štetnikom ratarskih kultura iz skupine resičara, a često ga nalazimo u usjevima luka , poriluka i kupusa .
Duhanov trips je polifagni nametnik, jer napada više od 150 vrsta biljaka (kulturne i korovne vrste). Odrasli kukci su veličine svega 0,8-1 mm, slamnato-žute do smeđe boje. Prezime odrasli oblici u zemlji, na biljnim ostacima.
U rano proljeće kad srednje dnevne temperature porastu na vrijednosti 10-12°C započinje aktivnost ženki. Leglicom zarežu mlado lišće osjetljivih biljaka i polažu oko 100 jaja. Nakon 5-10 dana izlegnu se ličinke koje se narednih 10-20 dana aktivno hrane sisanjem biljnih sokova (iz najmlađeg biljnog tkiva). Najčešće sišu biljne sokove uz lisne žile. Na taj način nastaju brojne, sitne, bjeličaste točkice koje se ubrzo međusobno spajaju, pa veći dijelovi lista pobijele. Razvoju tripsa naročito pogoduj sunčani, vrući i suhi ljetni dani, kad se brzim množenjem izmjenjuju brojna pokoljenja.

U blizini napadnutog polja luka ovaj trips može napasti i druge vrste povrća, npr. rajčicu, krastavce , papriku, tikvice i lubenicu .
Ipak, vrlo često se primjećuju štete na kasnom kupusu, a jednako su na duhanovog tripsa osjetljive domaće sorte namijenjene proizvodnji zelja za kiseljenje (npr. varaždinsko zelje) ili strani hibridi namijenjeni za skladištenje i potrošnju u svježem obliku tijekom zimskih mjeseci (npr. Saratoga F1, Bartol F1 i dr.).
Štete se vrlo lako prepoznaju, jer trips siše sokove s donje strane lišća kupusa.
Na mjestu uboda se formiraju kvržice, ispočetka mliječno-bijele a kasnije smeđe boje. Glavice se normalno formiraju i dostižu željeni prinos, ali takve kvržice nagrđuju njihov izgled i onemogućavaju prodaju. Time napadnuti kupus resičarima gubi svoju tržnu vrijednost jer izgledom odbija kupce. Štetnost od tripsa na kupusu je zabilježena naročito tijekom vrlo vrućih godina .

Pri kemijskom suzbijanju duhanovog tripsa na kupusu i luku je vrlo važno na vrijeme uočiti njihovu prisutnost u usjevu (biljke obavezno i redovito pregledavati tijekom vrućih ljetnih dana). Tripse privlače plave i žute ljepljive ploče. Dobru preventivnu zaštitu daje potapanje presadnica kupusa u otopinu neonikotinoida pred sadnju (npr. imidakloprid, tiametoksam, acetamiprid).
Isto se postiže potapanjem lučica luka prije sadnje (imidakloprid) ili sjetvom tretiranog sjemena luka insekticidima. U vegetaciji se za suzbijanje često koriste sintetski piretroidi koji su dopušteni za suzbijanje drugih štetnika povrća (npr. Karate Zeon MC, Decis EC, Beta-Baythroid EC i dr.) u propisanim količinama i uz poštivanje karence za pojedine vrste povrća.

Kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis) je u Europi otkriven tek 1983. godine, a u Hrvatskoj se pojavio 1989. u staklenicima kod Lipika. Veličine je oko 1 mm, ali tipične narančasto-žute boje. Osim krizantema napada gerbere , uže** , afričke ljubice , ciklame i dr. cvijeće, a među povrtnim kulturama najviše šteti paprici , salatnim krastavcima i salati . Simptomi zaraze ovise o napadnutoj biljci. Na cvijeću često oštećuje latice cvijeta, pa one gube svoju estetsku vrijednost. Na paprici sisanjem sokova na plodovima uzrokuje njihovu deformaciju . Na salatnim krastavcima i zelenoj salati sisanjem lisnih sokova nastaju bjeličaste točkice, odnosno srebrolikost i nekrotičnost lišća (posmeđenje i sušenje napadnutog lišća).

Kalifornijski trips vrlo brzo razvija rezistentnost ili otpornost na često korištene insekticide, a na povrću se u zaštićenom uzgoju (plastenicima i staklenicima) vrlo često suzbija biološkim načinom - grabežljivim grinjama i predatorskim stjenicama. Od novijih su skupina insekticida učinkoviti naturaliti: Laser KS (dopušten na krastavcima uz karencu 3 dana i paprici uz karencu 7 dana) i Vertimec EC (dopušten na salatnim krastavcima uz karencu 7 dana).

Trips gladiole (Taeniothrips simplex) je dugo godina bio karantenska vrsta za našu zemlju, ali je uvozom sadnog materijala unesen i “udomaćen”. Odrasli tripsi su također veličine samo 1 mm i crne su boje. Osim gladiola napada kale, karanfil, irise, amarlis , frezije i narcise. Prezimi ispod ljuskica lukovica! Rani napad uzrokuje neotvaranje cvjetnih pupova i promjene u boji latica (uz nekoze i sušenje). Jače su napadnute gladiole koje kasnije cvatu. Najvažnija mjera zaštite je nabava i sadnja nezaraženih lukovica gladiola. Veliki problem u suzbijanju tripsa predstavlja spoznaja da se hrane najnježnijim biljnim dijelovima (često cvjetnim organima). Upijanje i provođenje sistemičnih insekticida u takva je staničja ograničena (npr. neonikotinoidi), pa je time umanjena njihova učinkovitost na ovu skupinu nametnika.

Mali crveni pauk - velike štete na bilju
Spider mites

spider-mites1-400x266

Grinje ili pauci su jedni od naopasnijih štetnika na voćkama i povrću, a često ih susrećemo na cvijeću i ukrasnom bilju. Za nas su najznačajnije dvije vrste: crveni voćni pauk ( Panonychus ulmi ) i koprivina grinja ( Tetranychus urticae ).

Koprivina grinja ( Tetranychus urtica ) je široko rasprostranjen štetnik biljnih vrsta na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Tijelo je ovalnog oblika, malih dimenzija 0,3 do 0,5mm. Prezimljuje kao odrasla ženka ispod opalog lišća na tlu, ispod kore drveća ili u tlu na dubini do 10cm.

Koprivina grinja najznačajnije štete čini na rajčici, patlidžanu, krastavcu, dinjama, lubenicama, grahu i grašku. Često se susreće na cvijeću i ukrasnom grmlju. Ova grinja je mala, duga svega 1 mm. Boja tijela varira od žućkaste do crvenkaste sa dvije tamne mrlje na leđima. Prve štete vide se na gornjoj strani najstarijeg lišća u obliku točkica bjelkasto-srebrnkaste boje. Kako se napad pojačava, točkice se spajaju, a list postaje mramoran i na kraju se osuši. Sa lišća pauk prelazi na plodove koje također oštećuje.

Ženke se u jesen sakupljaju na skrovitim mjestima. U ožujku ženke napuštaju skloništa i polažu pojedinačna jaja na listove. Optimalni uvjeti za razvoj su kada je temperatura oko 20ºC i vlažnost od 70%. U ovakvim uvjetima štetnik se brzo razmnožava i dolazi do prenamnažanja. Tijekom godine može imati 10 i više generacija. Prenose se sa biljke na biljku, vjetrom, preko ruku i odjeće.

Simptomi napada crvenog pauka

Oštećenja pričinjavaju larve i odrasli insekti prilikom hranjenja, bodenjem i sisanjem. Kod jačeg napada štetnika dolazi do deformacije napadnutih dijelova, biljke zaostaju u porastu, dolazi do prijevremene defolijacije (opadanja lista).

Prevencija pojave crvenog pauka

Osnovna mjera prevencije pojave crvenog pauka je redovan pregled biljaka. Nove biljke držati odvojeno od stare kolekcije biljaka i tek kada se uvjerimo da su biljke u dobroj formi pridružiti je ostalim biljkama. Lakše je tretirati jednu biljku nego cijelu kolekciju ako se primijete simptomi bolesti ili oštećenja od štetnika. Vizualnim pregledom ne možemo sa sigurnošću odrediti je li nova biljka zaražena ili jesu li prisutni štetnici, a simptomi se javljaju nakon nekoliko dana.

Ubrzanom razvoju i reprodukciji grinje doprinosi suhi zrak, a zbog toga treba prostoriju gdje se nalaze biljke provjetravati i biljke osvježavati vodom. Grinje ne vole visoku vlažnost. Prskanje vodom je najjeftinija preventivna mjera protiv ovog štetnika. Potrebno je redovno provjetravati zatvorene prostore.

Mjere borbe protiv crvenog pauka

Sapunica

Napadnute biljke se mogu tretirati sapunicom koja se dobiva otapanjem sapuna u toploj vodi. Koriste se sapuni koji ne sadrže oksidacijska sredstva. Izaberite prirodne sapune. Pričekajte 2 do 3h i isperite sapunicu sa lista. Sapunica na listu formira film i ne dopušta biljci da diše.

Alkohol

Crveni pauk ne podnosi ni alkohol . Dobar rezultat u borbi protiv crvenog pauka daje 96%-tni alkohol. Najčešće se koristi u zaštiti cvijeća u domaćinstvu. Potrebno je natopiti cijelu površinu lišća i biljke. Alkohol nije potrebno razrjeđivati, jer će razrijeđen brže ispariti sa površine lista i može izazavati opekotine. Alkohol se može koristiti i za pranje saksija, prozorskih okvira jer prodire u sve pukotine i uništava pauke koji su se sakrili u njih. Ako su saksije sa cvijećem bile na prozorskoj dasci, operite i zavjese, grinje se mogu sakriti u zavjesi. Nakon sedam dana tretman ponoviti.

Maslačak

200 do 400g usitnjenog korijena ili 500g svježih listova maslačka potopi se u kantu tople vode (temperatura vode ne treba biti veća od 40°C). Ostavi se 2 do 3h i nakon toga procijedi. Pripravak se koristi svježe pripremljen. Prvi tretman se izvodi prije cvjetanja, a drugi poslije cvjetanja. Ako je napad grinje vrlo jak, tretman ponoviti nakon 10 do 15 dana. Korijen maslačka može se prikupiti u jesen i čuvati na suhom i tamnom mjestu pokriven (podrumu). Preparat od maslačka koristi se protiv pauka, lisnih ušiju.

Duhan

400g suvog duhana potopiti u 10l vode i ostaviti jedan dan. Kuhati 2h i nakon toga ostaviti da se prohladi i nakon toga procijediti. Procijeđen preparat razrijediti sa 10l i dodati 50g sapuna.

Kamilica

Kamilica je ljekovita biljka koju treba saditi u vrtovima i voćnjacima. Ona svojim mirisom odbija pauke. Za pripremanje pripravka od kamilice uzeti 1kg suhe ili 3kg svježe kamilice koju smo prethodno usitnili i potopiti u 10l vode koja je zagrijana na 60 do 70°C i ostaviti da stoji potopljeno 12 do 16h. Nakon toga procijediti i razblažiti 2 do 3 puta. Može se dodati i 40g sapuna.

Krumpir

Pripravak od lišća krumpira pravi se na taj način da se 1,2kg listova usitni i potopi u 10l tople vode i ostavi tako potopljeno 3 do 4h. Nakon što je pripravak odstojao, procijedi se i doda mu se 40g sapuna. Uvijek se koristi svježe pripremljen pripravak. Hren i meta su biljke koje se također mogu koristiti za suzbijanje crvenog pauka.

Bijeli luk

U borbi protiv grinje koriste se preparati od češnjaka (bijelog luka) pripremljeni na različite načine. Ovi preparati su vrlo učinkoviti.

Tretmani provedeni prirodnim preparatima moraju se ovisno o jačini napada i karakteristika samog preparata. U biološkim mjerama borbe protiv koprivine grinje (pauka) i drugih vrsta, npr. crveni voćni pauk, mogu se koristiti navedeni preparati, ali i unošenje **grabežljivog pauka Phytoseiulus persimilis u zatvorene prostore. Da bi grabežljivi pauci bili efikasni u borbi protiv crvenog pauka, njihova brojnost treba biti 0,1 do 1 po listu. Mogu se koristiti i stjenice roda Orius za suzbijanje crvenog pauka i lisnih ušiju u voćnjacima, u zatvorenim prostorima i za suzbijanje tripsa.

U šopovima možete pronaći ovaj proizvod


Skakavci


Skakavci kod nas rijetko prave velike štete, a treba ih suzbijati tek kada se jave u velikom broju i nanose veće štete, ne zaboravljajući da su oni korisni kukci.
Nedavno nam se javila čitateljica s porukom kako joj skakavci uništavaju presadnice paprike. Iako kod nas rijetko pričinjavaju veće štete, ipak mogu uništiti usjeve i nasade. Osim trava, uništavaju repu, duhan, kupus, krastavce, lubenice, dinje, suncokret, ricinus, pamuk, voće, ali i šume i travnjake. Imaju usni ustroj za grizenje i žvakanje pa nije ni čudo da se hrane svim dijelovima biljaka.

Hrana su za ptice i raznose pelud

Treba napomenuti i da su korisni kukci jer su hrana za ptice, a i raznose pelud pa su važni u oprašivanju. Stoga ih nemojte suzbijati ako ne morate. Odrasli oblici se najčešće javljaju u drugoj polovici 5. mjeseca i počinju se hraniti usjevima, a jaja polažu u površinski sloj zemlje. Stoga je od preventivnih metoda zaštite važna obrada tla.

Naime, ove životinjice imaju velik broj vrsta pa je tako kod nas prisutno njih oko 100, a s obzirom na to da su biljojedi, ne čudi što mogu praviti štete u vrtovima i nasadima. Oni dnevno mogu pojesti 200 do 500 grama biljne tvari što je u usporedbi s njihovom težinom puno, puno više.

Neaktivni su ispod 15°C i iznad 35°C

Nema ih u izrazito vlažnim klimama jer su u takvim uvjetima izloženiji gljivičnim i bakterijskim infekcijama. Za vrijeme hladnijih dana oni se griju sunčanjem ili boravkom na toplijim podlogama, a kada su vrući dani sakrivaju se u hladu. Neke vrste se mogu hladiti i evaporacijom. Treba napomenuti da temperatura zraka ima velik utjecaj na njihovu aktivnost pa kada je ispod 15°C ili iznad 35°C, oni postaju neaktivni.

Metode zaštite

Važne su preventivne mjere jer za kemijsko suzbijanje nema dozvoljenih insekticida, a i rijetko ima potrebe za njima. Važno je otkriti mjesto koje im je stalno stanište i odakle dolaze na usjeve. Njihovi prirodni neprijatelji poput ježeva, zmija, pauka, ptica, guštera, nematoda, peradi i muha mogu utjecati na smanjenje njihove brojnosti.

Kao i kod puževa, ako se radi o malom broju možete ih pokušati sakupiti ručno tijekom ranog jutra i večeri kada su tada temperature ispod 15 °C jer su tada neaktivni i lako ih je pokupiti. S obzirom na to da jaja polažu u tlo, važna je i obrada zemlje koja će ih uništiti, a to se radi oranjem, drljanjem i sl. u jesen ili rano proljeće.

Možete probati i s prirodnim pripravcima za zaštitu od biljaka koje imaju intenzivan miris.
. Ne vole ni miris bazge, metvice, kopra i lavand.

Tu je i kopriva koja sadrži mravlju kiselinu, a recept za primjernu preko lista pišem ispod.

**Recept od koprive **
Priprema gnojiva

Uberite 1kg svježe koprive i to najbolje prije cvatnje, a ako nemate svježu, možete koristiti i 200g sušene. Potopite ju u 10l vode, pri čemu je najbolje koristiti odstajalu vodu ili kišnicu . Za pripremu gnojiva koristite plastične kante ili kamene posude jer bi se metalne mogle oštetiti zbog kemijskih rekacija koje nastaju tijekom fermentacije. Kante nemojte puniti do vrha, ostavite slobodan prostor jer tekućina tijekom vrenja zapjeni.

Sve dobro promiješajte te pustite da odstoji. Tijekom fermentacije nastaje hranjiva otopina za biljke, a da je spremna za gnojidbu možete prepoznati po tome što se više ne pjeni, a i tekućina će postati tamne boje. Proces traje od 1,5 do 3 tjedna .
Procjeđena otopina se razrjeđuje s vodom

Fermentacija može trajati i kraće, pogotovo kada su visoke ljetne temperature, ali najbolje je pratiti pjenušanje i boju, pa ćete znati kada je gnojivo spremno za korištenje.
Kante smjestite na mjestu gdje ima puno sunca, a sadržaj povremeno promiješajte.
Kante je najbolje prekriti mrežicom ili tkaninom poput gaze kako u nju ne bi upadali razni kukci i životinjice. Budući da sadržaj zbog fermentacije razvija vrlo neugodan miris, posudu smjestite negdje gdje vam neće smetati, najbolje na kraj vrta.

Kada je fermentacija gotova, sadržaj kante se procijedi. Prije primjene važno je pripremljenu otopinu od koprive razrijediti s vodom. Ukoliko planirate zalijevati tlo, onda se razrjeđuje u omjeru 1:10 , a kod folijarne primjene se koristi otopina razrjeđena u omjeru 1:50.

Kod procjeđivanja, ostatke nemojte baciti već ih koristite kao prihranu u kompostu pazeći da ga kasnije ne dodate u ranije navedene biljke koje nisu ljubitelji ove vrsta gnojiva.

Ovo ekološki pripremljeno gnojivo će ojačati biljke koje će bit zdravije i manje će ih napadati patogeni i štetni kukci.

Koristi se i kao insekticid u borbi s lisnim ušima

Koprivu možete koristi i kod pripreme sredstava za zaštitu biljaka, a pogotovo kod zaštite od lisnih uši.

Priprema sredstva je ista kao i kod gnojiva, jedina razlika je u trajanju fermentacije. Naime, ovo ekološki pripremljeno sredstvo se koristi nakon 12 do najviše 24h od potapanja, jer se dužom fermentacijom gube tzv. “žareće” tvari. Pripravak se koristi nerazrijeđen, a za razliku od kemijskih insekticida za njegovo djelovanje je potrebno više strpljenja. U slučaju najezde treba prskati nekoliko dana zaredom.

Gusjenice

Gusjenice počinju s ishranom već u ožujku što traje sve do listopada (ovisno o vremenskim prilikama). Jedna gusjenica tijekom svog razvoja može pojesti do 45 listova, a na grmovima ih može biti i nekoliko stotina, što govori o njihovoj masovnosti i štetnosti.

Jedna od prvih mjera je redovito pregledavanje biljaka u okućnicama i vrtovima, pri čemu treba razmaknuti grane i pregledavati unutrašnjost biljaka. Štetnik se može suzbiti mehaničkim (ekološki najprihvatljiviji način) i kemijskim metodama .
Mehanički se mogu uklanjati zapreci u kojima gusjenica prezimljava preko zime (savjetuje se njihovo sakupljanje i spaljivanje kako bi se spriječio razvoj nove generacije u proljeće i time smanjile štete).

Puževi


Puževi izgrizaju lišće te klice i mlade biljčice, a u samo jednom danu mogu pojesti do 50% svoje tjelesne težine. Pročitajte koje su sve metode za njihovo suzbijanje.
Sakupljajte puževe u kasnu večer ili rano ujutro

Prva mjera koju treba poduzeti je ručno sakupljanje, pogotovo ako se radi o manjim površinama. To se radi u kasnu večer ili u ranim jutarnjim satima, a moguće ih je uništiti dodavanjem kuhinjske soli u posudu u koju smo ih sakupili ili dodavanjem vode i sapuna. Ukoliko napadaju presadnice, možemo oguliti šibe i postaviti ih po gredicama, a puževi će noću doći na njih. Ujutro ih samo pokupimo sa šiba.

Sakupljene puževe možemo staviti u posudu i preliti ih vrućom vodom . Kada se tekućina ohladi, izvaditi puževe iz posude i tom vodom prskati biljke. Takve biljke će puževi izbjegavati, a i ako kiša ispere tekućinu, miris puževa će ostati na biljkama. Kod ove metode treba biti oprezan jer će povrće prskano ovom tekućinom imati miris po puževima pa treba izbjegavati prskati dijelove povrća koje ćemo jesti.
Onemogućite im kretanje pljevinom ili ljuskama jajeta
Kemijska sredstva za suzbijanje puževa se nazivaju limacidi. Kod nas su dopušteni limacidi pod nazivom Ferramol, Gardene, Pužocid, Pužomor i Metarex inov. Njih treba primijeniti samo ako mehaničke i biološke mjere ne daju dobre rezultate.

Jedna od novijih metoda je primjena nematoda Phasmarhabditis hermaphrodit . Ove nematode slijede puževe po sluzi, njome se hrane i ulaze im u tijelo kroz dišni otvor te unose bakterije od kojih ugibaju, a nakon toga nematode traže novog puža. One djeluju na temperaturama tla od 5 do 20°C, a važan faktor njihovog učinka je vlaga.

Pozdrav jel zna netko kaj bi ovo bilo, kao neka gusta paučina i iz nje izlaze mali, bijeli skakavci.?
Biljke su pred kraj pa nebi tretiral.

Jedino što pravi tu paučinu su spider mitsi, tripse i mealybugs, skakvci se hrane od listova i stabiljke, dok takozvani cricket skakvci se zakopaju u zemlju i jedu korijen biljke, jel to samo jedan list na jednoj biljci?

3 Likes

Mozda ovo? :slightly_smiling_face:



2 Likes

A kaj je ovo za gamad?


Biljku sam dal legi jos u veljači bila je na prozoru do travnja i evo je prije neka 3 tjedna krene cvjetat. Sjeme sam dobil od lege koji nema pojima šta je to

Ni jedno od tog. Za zlatice su premale a bubamare nemaju tu boju. Pital sam legu koji se bavi kukcima i nezna mi reč točno sto je.

2 Likes

Da jako slići…smrdljivi martin :rofl::rofl::rofl::rofl: pise dole da tek nedavno su se prosirili na europu.

2 Likes

Jesu. Naso si ih :smile: bar znam.sta je sad. Nič opasno

2 Likes

bravo @Anarhista042 :+1:

1 Like

Meni prije 2 dana isto gnilo bilo, zrezal dole taj komad, pošprical s neem azalom i za sad se jos nije proširio dalje :grin:

3 Likes

Plan before you plant! :rofl::rofl::joy::rofl::joy::rofl:

4 Likes

banda prokleta, te sam već imal :rescue_worker_helmet:
@Anarhista042 samo editiraj prvi post i nastaviš pisat u isti

Uuu nisam znao da te smrdibube prave problema i vama u Hrvatskoj,Dalmaciji… Ovde u Sbiji je prosla godina bila odvratna,sto se njih tice. Napale mi papricice i jos neko kucno cvece,a dva puta sam bio primoran da ih vijam po boxu u toku noci. Cuo sam da im nista ne mogu poznati insekticidi,samo fizicki da se uklanjaju. Razmnozavaju se ispod lista ,a hrane se sokovima iz plod. Tu gde se hrane,tu pocinje plod da trune. Pregedaj lepo da nema jos gde takve ekipe ,pa im otkini list ispod kojeg im je okupljanje.
Zanima me dal neem ulje moze da se izbori sa njima?

2 Likes

Neznam dal djeluje na tu gamad, al ja svakih 14 dana ponovim neem, a ako pada kiša odma idem kada stane ponovit špricanje. Vidim da sve jaće nešt napada moje biljke, mislim da je skakavac, onak bilke izgleda pojeđeno!

IMG_20200801_082303

Zna ko kaj je korisno protiv skakavaca?
Na netu piše da je i neem koristan al oćito baš i nije.

1 Like

Skakavac da. Napraši ju neopitroidom…

da, napraši sa neopitroidom dok cvatnja još nije počela, skakvci su katastrofa, ni bacač plamena im ništa ne može, kote se bože sačuvaj haha

Veliš Neopitroid, ok hvala​:+1:

Da neopitroid, ne po biljci nego sve okolo. Ja sam prosle godine samo okolo solio po svemu tako da skakonja ne moze ni približno doc na biljku. Prije ga shebe pitroid kojeg je pokupio putem i ne krene jest bilju.

Uff fuj , kaj to su oni napravili ove kukuljice ili ih napadaju , nisam nikad videl , sretno u borbi .

Izgleda mi ko ovo dvoje

1 Like

Hm, tak nekak kolko vidim na slici od Allota. Zgleda jako slićno njegovoj gamadi . :beetle:

2 Likes